Make your own free website on Tripod.com

Naredba font size="1-7"

Ova naredba služi za veličinu slova u rasponu od 1-7. Pogledajte na primjerima:

Ovaj text pisan je veličinom fonta 1
Ovaj text pisan je veličinom fonta 2
Ovaj text pisan je veličinom fonta 3
Ovaj text pisan je veličinom fonta 4
Ovaj text pisan je veličinom fonta 5
Ovaj text pisan je veličinom fonta 6
Ovaj text pisan je veličinom fonta 7

Naredba font face="Arial"

Ova naredba služi za mjenjanje tipa fonta. Pogledajte na primjerima:

Ovo je tekst pisan sa fontom - Arial
Ovo je tekst pisan sa fontom - Courier
Ovo je tekst pisan sa fontom - Courier New
Ovo je tekst pisan sa fontom - Comic Sans
Ovo je tekst pisan sa fontom - Georgia
Ovo je tekst pisan sa fontom - Tahoma
Ovo je tekst pisan sa fontom - Trebuchet
Ovo je tekst pisan sa fontom - Times New Roman
Ovo je tekst pisan sa fontom - Verdana

Naredba za naslov h1-6

Ova naredba je za naslov, automatski podesi razmak ispod i iznad naslova. Naslov može biti veličine 1-6 s time da je 1 najveći font. Pogledajte na primjerima:

Naslov 1

Naslov 2

Naslov 3

Naslov 4

Naslov 5
Naslov 6

Poravnanje teksta

Tekst možemo poravnati lijevo(left), po centru(center), desno(right) i justify, a naredba za poravnanje je align="". Pogledajte na primjeru:

Osnove HTML-a align="center"

Osnove HTML-a align="left"

Osnove HTML-a align="right"

Osnove HTML-a align="center"
Osnove HTML-a align="left"
Osnove HTML-a align="right"

Osnove HTML-a align="center"


Osnove HTML-a align="left"


Osnove HTML-a align="right"


Pokušamo li se unutar HTML-a "prebaciti" u novi red, naš pokušaj neće biti vidljiv u web pregledniku. Kao što smo spomenuli, kôd cijele stranice može biti napisan i u jednom jedinom retku. Svi naši razmaci u tekstu unutar HTML-a u pregledniku se prikazuju kao jednostruki, pa čak i kada ih unesemo nekoliko (desetaka), dok se prelasci u novi red ne vide. U ovoj lekciji sprijateljit ćemo se s dvije nove oznake i jednom "malom tajnom".

Pokušamo li se unutar HTML-a "prebaciti" u novi red, naš pokušaj neće biti vidljiv u web pregledniku. Kao što smo spomenuli, kôd cijele stranice može biti napisan i u jednom jedinom retku. Svi naši razmaci u tekstu unutar HTML-a u pregledniku se prikazuju kao jednostruki, pa čak i kada ih unesemo nekoliko (desetaka), dok se prelasci u novi red ne vide. U ovoj lekciji sprijateljit ćemo se s dvije nove oznake i jednom "malom tajnom".


Numerirane liste

Numeriranim listama možemo označavati redove sa određenim oznakama npr.
 1.  a.  A.    i.    I.  
 2.  b.  B.   ii.   II.  
 3.  c.  C.  iii.  III.  
Pogledajte primjer ispod:
  1. Prvi red - lista
  2. Drugi red - lista
  3. Treci red - lista
  1. Prvi red - lista type="a"
  2. Drugi red - lista type="a"
  3. Treci red - lista type="a"
  1. Prvi red - lista type="A"
  2. Drugi red - lista type="A"
  3. Treci red - lista type="A"
  1. Prvi red - lista type="i"
  2. Drugi red - lista type="i"
  3. Treci red - lista type="i"
  1. Prvi red - lista type="I"
  2. Drugi red - lista type="I"
  3. Treci red - lista type="I"
  1. Prvi red - lista type="1"
  2. Drugi red - lista type="1"
  3. Treci red - lista type="1"

Nenumerirane liste

Nenumeriranim listama možemo označavati redove sa sa punom točkom(disc), praznom točkom(circle) i punim kradratićom(square).
  1. Prvi red -   lista type="circle"
  2. Drugi red - lista type="circle"
  3. Treci red - lista type="circle"
  1. Prvi red -   lista type="disc"
  2. Drugi red - lista type="disc"
  3. Treci red - lista type="disc"
  1. Prvi red -   lista type="square"
  2. Drugi red - lista type="square"
  3. Treci red - lista type="square"

Definicijske liste

Definicijske liste dobro posluže ako prvo postavimo pitanje, pa je ispod uvučeni odgovor.
Koja je najbolja škola?
Omfg pa naravno mec!! lol kaj ti pitaš...
Smrdi li pred gimnazijom?
Lol pa uvjek smrdi tam po mozgu... ovo je ozbiljno ljudi bjezite od gimne, sve smrdi po mozgu ;-)

Hiperlinkovi

Link može voditi do bilo koje vrste dokumenta npr. txt., doc., html, wmv, mp3... Neki će se prikazivati unutar preglednika, a neke ćemo otvoriti pomoću posebnog programa. Linkovi su jednaki bez obzira na koji sadržaj vode. Naredba za link je a href.

Budalizacija - obični hiperlink

Budalizacija - u novom prozoru

Budalizacijom do dužeg življenja

Pišite nam - na e-poštu

Knjiške oznake

Knjiške oznake u sebi sadrže link za odlazak na temu koju hoćemo, u ovom primjeru link se nalazi na kraju stranice, a on vodi na vrh stranice.

Osnovni pojmovi

Kako biste bolje shvatili način rada Interneta, pa samim time i postali boljim webmasterima,
nužno je pojasniti osnovne pojmove s kojima se susrećemo kada govorimo o Internetu.

Internet

Globalna računalna mreža začeta u šezdesetim godinama prošloga stoljeća u Sjedinjenim
Američkim Državama.

World Wide Web

(WWW, W3 ili jednostavno Web), jedan je od najpopularnijih internetskih servisa, nastao
početkom devedesetih godina prošlog stoljeća.

IP adresa

Jedinstvena adresa računala spojenog u mrežu. Sastoji se od četiri broja u rasponu
od 0 do 255,odvojena točkom.

Primjer:

161.53.160.25

:) Pokrenite svoj web preglednik i unesite gore navedenu IP adresu!

http://161.53.160.25/ = http://www.carnet.hr/

Domena

Domena je svojevrsna "maska" koju koristimo umjesto IP adrese. Da ne bismo morali pamtiti IP
adresu, koristimo domenu koja je toj IP adresi dodjeljena.

Domain Name Server (DNS)

Domain Name Server prevodi naziv domene u IP adresu, kako bismo znali kojem računalu u
mreži moramo pristupiti.

Uniform Resource Identifier (URI)

Jedinstvena adresa resursa dostupnog u računalnoj mreži. Sastoji se od specifikacije
protokola (http, ftp), imena web poslužitelja (najčešće se kao ime koristi oznaka
servisa - www), domene, putanje (ako postoji) i naziva dokumenta.

Primjer:
http://www.carnet.hr/CNCD/index.html

Web sjedište

Skup dokumenata, većinom web stranica (najčešće), povezanih u cjelinu.

Web stranica

Dokument koji sadrži HTML kôd i prikazuje se u web pregledniku, a najčešće ima ekstenziju
HTM ili HTML. Može sadržavati i kôd nekog programskog jezika, pa tada umjesto ekstenzije
HTM(L) ima ekstenziju koja odgovara korištenom programskom jeziku (npr. PHP, ASP i sl.)

Protokol

"Jezik" ili skup pravila po kojima računala u mreži međusobno komuniciraju. Različiti
internetski servisi koriste različite protokole, pa se tako za prijenos e-pošte najčešće
koriste POP3 (post office protocol) i SMTP (simple mail transfer protocol), za prijenos web
stranica - HTTP (hypertext transfer protocol), a za općeniti prijenos datoteka - FTP (file
transfer protocol).

Klijent

Program ili računalo koje u mreži potražuje podatke. Na primjer, naše računalo kojim
pristupamo Internetu je klijentsko računalo.

Poslužitelj

Program ili računalo koje u mreži sadrži tražene podatke. Računalo na kojem je smješteno
neko web sjedište, primjerice, nazivamo poslužiteljskim računalom.

Odredite dijelove od kojih se sastoji URI:

http://www.carnet.hr/tematski/e-learning/

ODGOVOR:
http:// - oznaka protokola,
www - ime web poslužitelja,
carnet.hr - domena,
tematski/e-learning - putanja.

U ovom primjeru ime datoteke nije navedeno, pa će se učitati "glavna" datoteka (najčešće
index.htm).

Osnovni internetski servisi

Internet je medij koji nudi mnoge mogućnosti. Od njegova začetka do danas, unutar njega su
razvijeni mnogi servisi od kojih su najpoznatiji:

Daljinski prijenos podataka

Servis nastao od ideje o daljinskoj razmjeni podataka između američkih vojnoindustrijskih
kompleksa, koja je i potaknula razvoj Interneta. Za daljinski prijenos raznih vrsta datoteka
najčešće se koristi FTP protokol (eng. file transfer protocol).

E-pošta

Još od prve poruke poslane davne 1971. putem elektroničke pošte, pa sve do današnjih dana,
e-pošta se zadržala među omiljenim internetskim servisima. Ovaj servis najčešće se koristi
dvama protokolima - POP3 (eng. post office protocol) protokolom za primanje i SMTP
(eng. simple mail transfer protocol) protokolom za slanje poruka.

World Wide Web

Jedan od najpopularnijih internetskih servisa nastao početkom devedesetih godina prošlog
stoljeća. Najčešće se koristi HTTP protokolom (eng. hypertext transfer protocol), ili, kako
mu samo ime govori, protokolom za prijenos hipertekstualnih dokumenata. A više o
hipertekstualnim dokumentima i njihovoj izradi u lekcijama koja slijede.

World Wide Web ? Internet

Pojmovi WWW i Internet često se pogrešno rabe kao sinonimi. WWW je, zapravo, tek jedan od
internetskih servisa.

Povratak na početak

Slikovne hiperveze

Slikovne hiperveze su obični linkovi samo sto su one slike, pa ako kliknemo na sliku ona će nas odvesti do te stranice.


Boje

Što reći za boje, naredba za boje je color="", njom bojamo font.
color="aqua"
color="black"
color="blue"
color="fuchsia"
color="gray"
color="green"
color="lime"
color="maroon"
color="navy"
color="olive"
color="purple"
color="red"
color="silver"
color="teal"
color="white "
color="yellow"

color="#ff0000"
color="#00ff00"
color="#0000ff"

color="#000000"
color="#888888"
color="#bbbbbb"
color="#ffffff"

Uređivanje stranice

Tu su neke od naredbi i ispod objašnjenja.

text
definira boju teksta na stranici

link
definira boju hiperveza

vlink
definira boju posjećenih hiperveza

alink
definira boju aktivnih hiperveza

bgcolor
definira boju pozadine stranice

background
definira sliku u pozadini stranice

topmargin
definira gornju marginu stranice

leftmargin
definira lijevu marginu stranice

Slike


Opis slike
Opis slike
border
debljina ruba oko slike. Vrijednost označava broj piksela.

alt
alternativni tekst (opis slike) koji se prikazuje u preglednicima koji ne
podržavaju prikaz slika ili ako slika ne postoji. Isti tekst prikazuje se u
obliku savjeta (eng. tip) kada preko slike prijeđemo pokazivačem miša.

align
položaj slike u odnosu na tekst. Najčešće definirane vrijednosti su "left" i "right",
a ovaj atribut prihvaća i "top", "middle" i "bottom".

hspace
horizontalni razmak slike od teksta ili nekog drugog elementa na stranici iskazan u
pikselima.

vspace
vertikalni razmak slike od teksta ili nekog drugog elementa na stranici iskazan
u pikselima.


Zvuk

Zvuk na stranici nije bas nesto, osim ako se radi o nekoj grupi. Pjesma u pozadini zove se to love. Zvuk cemo cuti samo na Internet Exploreru.

Iako to nikako nije preporučljivo, na web stranice moguće je dodati i pozadinsku
glazbu ili zvuk. Između ostalih, podržane su vrste datoteka s ekstenzijama
WAV, MID (Midi), RA(M) (Real Audio Media), AIF(F) (Audio Interchange File Format),
SND i AU.

Oznaka kojom definiramo pozadinski zvuk nema svoj završni dio, a upisujemo je unutar
zaglavlja HTML dokumenta. Njezino ime je (eng. background sound), uz obavezni
atribut src, kojim definiramo izvor zvučnog zapisa.

Važno je napomenuti da je ova oznaka specifična za Internet Explorer i kao takva
nije dio HTML standarda. Ovo je ujedno i način na koji FrontPage definira pozadinski
zvuk na stranicama.

Pozadinskom zvuku možemo definirati broj ponavljanja i to tako da atributu loop
pridodamo određenu vrijednost. Ako ne želimo da se pozadinski zvuk ponavlja,
vrijednost atributa bit će "0". Želimo li da se zvuk beskonačno ponavlja, vrijednost
atributa loop bit će "-1".


Link na zvuk

Zvuk na stranici kojeg si mozemo otvoriti jedino pomocu programa, ne na pregledniku.

MIDI muzika

Tablica 1

Tablica sa jednim redom.
Ovo je sadržaj ćelije

Tablica 2

Tablica sa 2 reda i 3 stupca.
1 2 3
4 5 6

Tablica 3

Tablica sa spojenim redom.
1 2
3 4 5

Tablica 4

Tablica sa spojenim stupcom
1 2 3
4 5

Tablica 5

Tablica sa spojenim redovima i stupcima.
Ovo je sadržaj ćelije

Tablica 6

Tablica sa unesenim sadržajem, u ovom slučaju slika, tekst.
Prva ćelija
Druga ćelija
Treća ćelija

Form tag

Forme se koriste za unos nekih podataka, ali važno za njih je da rade uz pomoc jos nekih programa.
ime:  

email:

Text polje

Polje za pisati neki tekst
e-mail:

Text polje 2

Text polje sa vec napisanom vrijednosti.
e-mail:

Text polje 3

Tri text polja.
ime: godina:


userID:

Password polje

Polje za password ispunjeno je zvijezdicama zbog spriječavanja krađe indititeta.
password:

lozinka:

lozinka 1:

lozinka2:

pass:

Checkbox polje

To su polja za označavanje

Želim kupiti:
kruške
jabuke
rakiju
Želim kupiti:
kruške
jabuke
rakiju

Radio dugme

Želim kupiti:
kruške
jabuke
rakiju
Omiljena marka automobila mi je:
Seat
Ford
Opel

Želim kupiti voće:
kruške
jabuke
šljive

Submit dugme


Reset dugme


ime:
e-mail:
ime: